Libricon

Područja kataloga

Libricon d.o.o.
Bleiweisova 18
10000 Zagreb
T: 01 3776 209
F: 01 3776 209
M: 091 100 1616
E: libricon@libricon.hr

Rügen – najveći njemački otok


U Baltičkom moru, odvojen od kopna morskim prolazom Strela Sundom, nalazi se najveći njemački otok Rügen. Želite li se na njega dovesti automobilom, vožnja uskim pješčanim nasipom kojim je otok povezan s kopnom, pruža najlogičnijiji pristup. Ali ne uvijek i najlakši. U satima najživljeg prometa, osobito za vrijeme turističke sezone, cesta na nasipu postaje «usko grlo» gdje se stvaraju nepregledne kolone. Da stvar bude gora, nekoliko puta na dan, u točno određeno vrjeme, pokretni most na sredini nasipa podiže se da propusti velike brodove koji prolaze Strela Sundom. 
Postoji ugodniji i romantičniji način da se prebacite na otok. Ostavite automobil u Stralsundu i ukrcajte se na brodić koji plovi do Altefähra, malog ribarskog sela na drugoj strani kanala. Bez obzira na oblačno nebo i sitnu kišicu koja je uobičajena za baltičko ljeto, treba se smjestiti na otovrenoj palubi. Vožnja brodićem dobra je prilika za uživanje u pogledima na visoke tornjeve gotičkih crkva u Stralsundu. Raskošne su crkve izgrađene u srednjem vijeku kada se ovaj gradić obogatio na pomorskoj trgovini i postao jedan od najmoćnijih centara Hanzeatske lige - udruženja sjevernoeuropskih trgovačkih  gradova, osnovanog u 13. stoljeću radi uzajamne zaštite gospodarskih i političkih interesa. U njemu je 1370. godine potpisan «Mir u Stralsundu» kojim su Danci priznali prevlast Hanzeatske lige na Baltiku.
Turistička tradicija
Rügen ima dugu turističku tradiciju zahvaljujući prekrasnoj prirodi - dugim pješčanim plažama, prostranim šumama koje ih zaklanjaju od vjetra te visokim stijenama od bijelih krednjaka koje nadvisuju njegove obale. Već od 19. stoljeća, na odmor i oporavak na svježem zraku mondenih obalnih ljetovališta dolazili su mnogi istaknuti ljudi tog vremena kao što su Bismarck, Einstein i Thomas Mann. Za vrijeme nacističke vladavine, Hitler je upropastio jednu od ljepših plaža otoka, sagradivši na njoj golemo odmaralište za 20.000 pripadnika svoje vojske. Po završetku Drugog svjetskog rata, nakon podjele Njemačke, na Rügenu su ljetovali milijuni istočnih Njemaca, a na njegovim je plažama često uživao i njihov tadašnji predsjednik, Erich Honecker. Danas otok posjećuju većinom domaći turisti.
Dugo razdoblje vladavine komunista i siromaštvo kao njegova posljedica ostavili su tragove vidljive već pri prvom susretu s gradovima bivše Istočne Njemačke. Mnogi trgovi i ulice su zapušteni, neke od zgrada porušenih u bombadiranjima krajem rata još uvijek nisu obnovljene, a vozeći se kroz  krajeve uz češku i poljsku granicu možete nabasati na puteve od starinske kaldrme. Nemogućnost stjecanja privatnog vlasništva i zabrana privatnog poduzetništva zasigurno nisu pridonjeli napretku zemlje, ali su spasili Rügen od nekontrolirane izgradnje hotela i apartmana. Danas, petnaest godina nakon ujedinjenja dviju njemačkih država, Rügenu ipak «prijeti  opasnost» da se razvije u jedno od najpopularnijih ljetovališnih odredišta na Baltiku. Da se zaštiti najveća vrijednost otoka, neiskvarena priroda zbog koje Njemci već stoljećima ovamo dolaze na odmor, mnogi dijelovi Rügena proglašeni su parkovima prirode, a neki nacionalnim parkovima.
Istočna obala
Oni koji planiranje svojeg boravka na Rügenu prepuste turističkim agencijama, završit će u nekom od poznatih turističkih mjesta na istočnoj obali otoka. Osim bistre vode, blještavih pješčanih plaža i  blagotvornog utjecaja morske klime, u tim se mjestima nudi privlačan smještaj u kućama za odmor sagrađenim krajem 19. stoljeća. Od juga prema sjeveru nižu se duž obale: Göhren, Baabe, Sellin, Binz i Prora. Pokvare li vam loše vremenske prilike užitak izležavanja na suncu, a ako niste skloni pješačenju ili vožnji biciklom, provozajte se «Bijesnim Rolandom», starom uskotračnom željeznicom. Iz Göhrena, Sellina i Binza ovom parnjačom možete otputovati u obližnji gradić Putbus, kojeg još nazivaju «Bijeli grad» ili «Grad ruža». Njega je rügenski princ Wilhelm Malte od Putbusa 1830. godine učinio svojom prijestolnicom. Danas je Putbus kulturni centar Rügena, s najstarijim kupalištem i jedinim kazalištem na otoku.
Poluotok Mönchgut
One koji su imali dovoljno strpljenja da se s kopna uskim nasipom probiju do Altefähra i krenu dalje prema jugoistoku otoka, očekuje opuštajuća vožnja cestom nad kojom se nadvijaju guste krošnje drveća, zatvarajući je poput tunela. To je početak «Deutsche Alleenstrasse», ambiciozne i romantične ideje da se kroz cijelu Njemačku, od Sellina na sjeveru pa sve do Bodenskog jezera na jugu, uz cestu zasade drvoredi lipa, kestena, hrasta, brijesta i jablana. Da biste uistinu upoznali Rügen, zaobiđite turističke mamce i posjetite manje razvikana mjesta u kojima prevladava domaći ugođaj. Jedno od takvih mjesta je ribarsko selo Klein Zicker na samom kraju poluotoka Mönchgut. Ondje, u maloj lučici okruženoj visokim šašem, ribari još uvijek vežu barke uz drvena pristaništa i na njima rasprostiru mreže da se osuše na svježem povjetarcu. Prošećite strmom pjeskovitom obalom ili se uspnite iznad nje, na zelene livade s mnogo šarenog cvijeća. S njih se prema jugu otvara vidik na nisko kopno sjeverne Njemačke i selo Peenemünde. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ondje je bila smještena istraživačka vojna baza u kojoj su proizvedene rakete V-2, dalekometni projektili korišteni u napadima na Englesku..
Nacionalni park Jasmund
Na sjeveroistoku otoka nalazi se nacionalni park Jasmund koji je svojom divljom ljepotom nadahnuo mnoge slikare. Cijelom duljinom šumovitog parka vodi pješačka staza s koje se pružaju nezaboravni pogledi na stotinjak metara visoke, bijele krednjačke stijene i tamnoplavo more koje lijeno oplahuje plaže pod njima. Ako niste raspoloženi za šetnju, a u džepu imate koji euro više, stijenje možete oploviti brodom i diviti im se s mora. Najviše su i najpoznatije stijene Königsstuhla ili Kraljevog stolaca. Posjetu Königsstuhlu treba izbjegavati za ljetnih vikenda kada se ispred njega stvaraju beskrajni redovi posjetilaca spremnih platiti kako bi stali na rub znamenitih stijena. Radije prošećite stotinjak metara do Victoria-Sichta odakle se pruža besplatan pogled na sam Kraljev stolac
Najljepša plaža
 U prošlosti, prije nego li je more nanijelo dovoljno pijeska da napravi sprud koji ga spaja s poluotokom Jasmundom, Witow je bio zaseban otok. Sprud s pravom nosi naslov naljepše plaže na Rügenu. Dug je deset kilometara, ima oblik polumjeseca, a sazdan je od najfinijeg bijelog pijeska i opasan mirisnim borovim šumarcima. Na sreću, uz plažu nisu izgrađeni turistički objekti koji bi nagrdili njenu divlju ljepotu. Među kupačima na plaži vlada opuštena atmosfera. Dolaze ovdje i stari i mladi, obitelji i samci, ali na beskrajno dugoj plaži ne stvaraju gužvu. Iako je nebo često oblačno, more je dovoljno toplo da se u njemu smoče i oni manje hrabri. Neki se kupaju i sunčaju goli, drugi u kupačim kostimima, a oni zimogrozniji ne skidaju  sa sebe debele pulovere.

Rt Arkona

Poluotok Wittow na sjeveru završava krševitim stijenama rta Arkona. To je najsjevernija točka Rügena, a ujedno i Njemačke. Na njemu stoje, jedan do drugog, dva svjetionika. Stariji među njima, četvrtasta i ponešto zdepasta oblika, sazidan je od cigle i visok svega dvadeset metara. Izgrađen je 1827. godine prema nacrtima Karla Friedricha Schinkela, jednog od najslavnijih pruskih arhitekta tog vremena. Početkom dvadesetog stoljeća zamijenjen je novim, znatno višim svjetionikom. S njegovog se vrha pružaju nezaboravni pogledi na oranice, livade i plaže čija se bjelina ističe na tamnoj pozadini mora. 
Nedaleko svjetionika, na stijenama visoko iznad mora, stoje ostaci srednjovjekovne utvrde Tempelburg koju su u 10. stoljeću podigli zapadnoslavenski Vendi. Sačuvan je veliki obrambeni nasip oko zaravni koju je već dobrano pojelo more. Ovdje se nekad nalazilo svetište poganskog slavenskog boga, četveroglavog Svantevita. Uništeno je 1168. godine kada su se na otok iskrcali Danci, zauzeli utvrdu i započeli pokrštavanje stanovništva. Početkom 20. stoljeća provedena su prva arheološka iskapanja koja su potvrdila postojanje svetišta, a danas cijeli Tempelburg naveliko istražuju arheolozi.
Šetnja poluotokom
Uz sam rub strmih i pjeskovitih obronaka vodi puteljak obrastao visokom travom. Šetnja njime je ugodna ako nije odveć vjetrovito, osobito za one koji vole promatrati velike brodove u daljini. Od vjetra se možete zakloniti na neobičnoj plaži ispod svjetionika – cijela je prekrivena velikim kremenim oblucima. Pravo bogatstvo za pretpovijesne stanovnike koji su od njega izrađivali razne alatke! Ako ste raspoloženi za skakutanje po divovskim oblucima, za pola sata plažom možete stići do malog sela Vitt. Obnovljene i uređene seoske kuće s tradicionalnim slamnatim krovovima, neobična osmerokutna kapelica iz 1806. godine te zgodni restorančići na plaži pružaju idiličnu sliku, ali samo za danjeg svjetla. S dolaskom noći, kuće se zatvaraju, a «stanovnici» odlaze.
Ako dođete prekasno i nađete napušteno «lažno selo» na plaži, otpješačite natrag u «stvarni svijet», do sela Putgarten gdje ste, prije odlaska do svjetionika, morali ostaviti svoj automobil. Ondje će vas dočekati osvjetljeni prozori i otvorena vrata mjesne gostionice. Nakon dana provedena na prohladnom sjevernom vjetru, opustite se u toplom prostoru i pijuckajte svoj Franziskaner ili Erdinger dok vam krupni gostioničar s dugačkom pregačom ne donese zaslužene kobasice s krumpirom
Geografski podaci
administrativna pripadnost: Savezna država Mecklenburg–West Pommern
duljina sjever - jug: 51 km
širina: 40 km
površina: 926 km²
ukupna duljina obale: 770 km
visina najviših obalnih stijena na rtu Stubbenkammer: 122 m
najviša točka otoka: Piek Berg  na Jasmundu - 161 m
gospodarska osnova: ribarstvo (haringe), turizam, poljoprivreda, rudnici krede na Jasmundu
glavne poljoprivredne kulture: šećerna repa, zob, raž, krumpir
najvažniji gradovi: Bergen – administrativni centar i Sassnitz – ribarska i trajektna luka
glavni turistički centri: Lohme, Binz, Sellin, Göhren i Lauterbach-Putbus
veza s kopnom: 2,540 m dugačak cestovni i željeznički nasip između Stralsunda i Altefähra

Kratka povijest

u 5. st. pr. Kr. otok naseljava germansko pleme Rugieri
u 6. st. Germane smjenjuju zapadnoslavenski Vendi
1169. god. otok zauzima danski kralj Waldemar I
1325. god. postaje dio Pomeranije
1648. god. dolazi pod vlast Švedske
1815. god. pripada Prusiji

Tekst i fotografije:              
Lara Černicki
Fonova 6
10 000 Zagreb
E-mail: lara.cernicki@zg.t-com.hr

Sniženje

Aktualno